Često postavljana pitanja

Domen .ME je u vlasništvu države Crne Gore, ali njime upravlja .ME registar, poznat i kao doMEn doo, privatna kompanija koja je 2007. godine potpisala ugovor sa Vladom Crne Gore.

doMEn doo je registar svih .ME domena. Kompanija upravlja registracijom .ME domena širom svijeta.

Crna Gora je dobila svoj ISO kod „ME“ i odgovarajuću internet domen ekstenziju .ME nakon što je postala nezavisna država 2006. godine.

doMEn doo je pobijedio na tenderu koji je 2007. godine raspisala Vlada Crne Gore, i od tada upravlja .ME ccTLD domenom.

.ME premium domeni su veoma vrijedni i lako pamtljivi domeni, često sastavljeni od popularnih ključnih riječi ili fraza koje imaju veliki marketinški potencijal. Ovi domeni su vrijedni zbog svoje sposobnosti da podstaknu akciju i idealni su za firme koje žele da izgrade snažno onlajn prisustvo. Primjer takvog domena je Osiguraj.ME.

.ME premium domeni se izdvajaju po svojoj smislenosti i lakoći pamćenja, što ih čini veoma vrijednim. Kao što lokacija utiče na cijenu nekretnina, vrijednost ovih domena zavisi od njihove privlačnosti, dužine i sposobnosti da odmah ostave utisak. Regularni .ME domeni mogu biti opštiji ili duži, dok su premium domeni kraći, upečatljiviji i efikasniji kada je u pitaanju marketing.

.ME program za premium domene je dizajniran da omogući registraciju atraktivnih .ME domena, koje je .ME Registar rezervisao, najperspektivnijim projektima, uslugama i veb-sajtovima.

.ME premium domene možeš registrovati preko bilo kojeg .ME ovlašćenog registrara koji podržava registraciju .ME premium domena.

Za preuzimanje liste .ME premium domena posjetite ovu stranicu.

Mnoge vodeće globalne kompanije i inovativni startupi koriste .ME premium domene. Neke poznate kompanije koje su registranti .ME premium domena uključuju: Google, WordPress, Meta, Lime.

Međutim, .ME premium domeni nisu samo za velike korporacije. Na primjer, About.ME i HeyLink.ME su bile startupi kada su osigurali svoje premium .ME domene.

Cijena premium domena nije precizna nauka, ali ključni faktori uključuju: starost domena, autoritet domena, potencijal za „domain hack“, postojeće procjene sličnih ili istih domena, prethodne ponude, kao i najvažnije – procjene sa renomiranih platformi za aukciju domena.

Svaki .ME premium domen je jedinstven, a cijena odražava njegovu prepoznatljivost, tržišnu potražnju i ukupnu vrijednost.

.ME prima prijave od malih i velikih kompanija, afirmisanih preduzeća i startapova. Ipak, najjednostavniji način za registraciju premium domena je preko akreditovanog .ME registrara.

Svaka kompanija može postati akreditovani .ME registar u tri jednostavna koraka:

• Popunite prijavni formular.
• Položite OT&E test i potpišite RRA ugovor.
• Počnite sa registracijom .ME domena.

Za više informacija, posjetite ovdje.

.ME registrari nisu u obavezi da plaćaju bilo kakve naknade za akreditaciju ili održavanje.
Računi registrara se dopunjuju putem bankovnog transfera, a kada stanje na računu padne ispod unaprijed definisanog praga, registar automatski šalje obavještenje putem e-maila ovlašćenom kontaktu. Za potpune informacije o plaćanjima i načinu dopunjavanja sredstava, molimo vas da pogledate dokument Pravila o kreditima i plaćanju koji je dostupan kod .ME registra.

Whois serveri obično prihvataju konekcije na portu 43, što znači da tvoj whois klijent mora biti u mogućnosti da šalje i prima podatke putem ovog porta. Međutim, ako se nalaziš iza proksija ili zaštitnog zida (firewall), moguće je da whois pretrage neće funkcionisati. U tom slučaju, možeš zamoliti svog sistem administratora da otvori port 43.

TCP port 43 koristi Transmission Control Protocol (TCP) – jedan od glavnih protokola u TCP/IP mrežama. Dok IP protokol obrađuje pakete, TCP omogućava uspostavljanje konekcije između računara i razmjenu podataka u pouzdanom redoslijedu, tačno onako kako su poslati.

Whois server koji koristi port 43 možeš pronaći na adresi:
http://whois.identitydigital.services/

.ME registar koristi UTC vrijeme za WHOIS i generalno za sve podatke i prikaze. UTC znači Universal Time Coordinated, što je u suštini isto kao i GMT, jer oba koriste vrijeme u Greenwichu, Engleskoj, kao osnovnu referentnu tačku.

Za više informacija o UTC, pogledajte sajt World Clock.

U web administrativnom alatu, datumi su formatirani kao GGGG-MM-DD.

Pristup SSS-u ograničen je kroz tri mehanizma:

• Kontrola pristupa produkcijskom SRS-u vrši se pomoću IP adresa (IP filtera).
• SSL enkripcija je obavezna za komunikacione kanale između klijentskog sistema registrara i OT&E i produkcijskih sistema.
• Za uspostavljanje sesije potrebna je autentifikacija putem korisničkog imena i lozinke.
• SRS zahtijeva tačnu kombinaciju ova tri mehanizama prije nego što registrar dobije pristup.

.ME WHOIS je alat koji se koristi za pretraživanje zapisa u .ME registru domena. Ova baza podataka je sveobuhvatna i centralizovana, i sadrži sve registrovane .ME domene širom svijeta. Možeš pristupiti .ME WHOIS-u na ovom sajtu. Napredni korisnici mogu pristupiti i WHOIS serveru na portu 43 putem: http://whois.identitydigital.services/.

Svaki zapis u bazi sadrži jedinstveni ID domena (jedinstveni identifikator dodijeljen domenu), najmanje jedno kontakt ime za domen, tip zapisa i dodatne informacije o domenu.

Za pretragu .ME domena, jednostavno unesi ime domena koje želiš provjeriti.

Uneseni domen mora biti drugog nivoa, na primjer „example.me“, jer WHOIS baza ne sadrži domene trećeg nivoa poput „another.example.me“.

Nemoj unositi početak URL-a, poput http://www.

Ako domen koji tražiš nije pronađen u .ME WHOIS bazi, vjerovatno je dostupan za registraciju.

Da biste registrovali dostupan .ME domen, kontaktirajte ovlaštenog .ME registrara.

Imajte na umu da pretrage nisu osjetljive na velika i mala slova (case-insensitive). Takođe, u pretraživanju .ME domena prihvataju se ASCII alfanumerički karakteri, crtice i podržani IDN karakteri. Svi ostali karakteri nisu dozvoljeni.

Domain Status: Normalni domeni imaju status „OK“. Domeni sa drugim statusima obično imaju aktivne operacije ili ograničenja.

OK: Nominalni status domena u svakom trenutku, bez obzira na aktivne operacije ili zabrane.

autoRenewPeriod: Domen je istekao, ali ga registar automatski obnavlja. Ako registrar izbriše domen u ovom periodu, dobija povrat novca za obnovu.

pendingTransfer: Primljen je zahtjev za transfer domena koji je još u toku. Domen se ne može obnavljati, brisati ili ažurirati dok je u ovom statusu.

pendingDelete: Registrar je zatražio brisanje domena. Domen je uklonjen iz zone, ali nije još izbrisan iz registra. Domen se ne može obnavljati, brisati, ili ažurirati u ovom periodu niti se može izvršiti rransfer domena.

pendingDeleteRestorable: Domen je uklonjen iz zone, nije još izbrisan iz registra, i ne može se obnavljati, transferisati ili ažurirati, ali može biti vraćen (restorovan).

clientDeleteProhibited: Domen ne može biti obrisan. Ovaj status postavlja registrar.

clientRenewProhibited: Domen ne može biti obnovljen. Ovaj status postavlja registrar.

clientUpdateProhibited: Domen ne može biti ažuriran. Ovaj status postavlja registrar.

clientTransferProhibited: Ne može se izvršiti transfer domena. Ovaj status postavlja registrar.

clientHold: Domen neće biti objavljen u zoni, pa neće biti dostupan preko interneta. Ovaj status postavlja registrar.

serverHold: Domen neće biti objavljen u zoni. Ovaj status postavlja registar.

ID: Svaki zapis u bazi ima jedinstveni identifikator (ID). Postoji ID za svaki objekat u registru – domen, host ili kontakt. Osoba sa više domena ima više ID-eva domena, dok može imati jedan ili više ID-eva kontakata, zavisno od sistema registra.

Sponsoring Registrar: Registrar koji upravlja domenom u ime vlasnika domena. Ako domen registruje preprodavac, u polju Sponsoring Registrar će biti prikazan samo glavni registrar.

Pristup informacijama iz .ME WHOIS baze omogućen je kako bi pomogao korisnicima da provjere podatke o registraciji domena u .ME registru. Podaci u ovom zapisu pruženi su od strane .ME registra isključivo u informativne svrhe i .ME registar ne garantuje njihovu tačnost. Ova usluga je namijenjena samo za pojedinačne upite.

Saglasni ste da ćete ove podatke koristiti isključivo u zakonite svrhe i da ih, ni pod kojim okolnostima, nećete koristiti za:

• Omogućavanje, podršku ili slanje neželjenih masovnih reklamnih poruka putem e-maila, telefona, faksa ili drugih elektronskih sredstava ka entitetima koji nisu postojeći kupci primaoca podataka.

ili

• Omogućavanje visokog volumena automatizovanih elektronskih upita ili slanja podataka ka sistemima registra, osim u razumnoj mjeri neophodnoj za registraciju ili izmjenu domena.

Sva prava zadržana.
.ME registar zadržava pravo da u bilo kojem trenutku izmijeni ove uslove.
Podnošenjem upita pristajete da poštujete ovu politiku.

WHOIS servis .ME registra se stalno prati zbog zloupotreba kao što je masovno prikupljanje podataka (data mining). Zbog toga je, 24. septembra 2007. godine, .ME registar preduzeo ozbiljne mjere protiv korisnika koji su imali nenormalno visok ili zlonamjeran pristup javnom WHOIS servisu.

Registar ostaje budan u borbi protiv zloupotrebe WHOIS-a, stalno unapređujući metode detekcije i poboljšavajući operativne procedure kako bi osigurao sigurnost i zaštitu javnog WHOIS servisa (web i Port 43). .ME registar zadržava pravo da u realnom vremenu primjenjuje mjere protiv zloupotrebe, što može privremeno uticati na korisnike.

Kada je WHOIS servis van funkcije zbog nadogradnje, pojaviće se sistemske poruke. Važno je da ovlašćeni .ME registrari nisu pogođeni i da će i dalje imati pristup informacijama o domenima, hostovima i kontaktima putem EPP protokola i svojih autorizovanih naloga.

Registar je centralna baza podataka koja upravlja domenima pod određenom ekstenzijom (npr. .ME registar za .ME domene).

Registrar je ovlašćena kompanija koja prodaje i upravlja registracijom domena u ime registra (npr. GoDaddy, Namecheap i drugi).

Na primjer, Domain.ME je registar za .ME domene, ali svoj domen registruješ preko akreditovanog registrara.

📌 Pogledaj listu akreditovanih .ME registara ovdje.

Kao što kuće imaju svoje adrese, tako i veb sajtovi imaju domene.
Domen je jedinstvena adresa koju ljudi unose u pretraživač da bi posjetili tvoj sajt (npr. domen.me). Povezan je sa IP adresom sajta i omogućava korisnicima da te lako pronađu na internetu.
Na primjer, domen ovog sajta je domen.me, dok je Apple-ov domen apple.com.
Domen se sastoji iz dva dijela:

• Domen drugog nivoa (SLD): Naziv tvog sajta (npr. domen ili apple).
• Domen najvišeg nivoa (TLD): Sve što dolazi nakon tačke (npr. .ME).

Zajedno, oni čine kompletnu adresu tvog sajta – kao što je domain.me.

.ME je zvanični internet domen za Crnu Goru.
Zahvaljujući svom univerzalnom značenju („me“ = ja), ovaj domen je brzo postao popularan širom svijeta, posebno brendove koji žele da ostave lični pečat.

Idealno je rješenje za personalne sajtove, kao što su Alonso.ME, ili personalizovane linkove za usluge – npr. PayPal.ME.

Industrija domena zasniva se na četiri glavna stuba:

Registri: Upravljaju bazama podataka domena, kao što je doMEn doo za .ME domene, Verisign za .COM i .NET, ili PIR za .ORG.

Registrari: Posreduju između krajnjih korisnika i registara, pružajući usluge registracije domena, kao na primjer GoDaddy, Namecheap ili Dynadot.

Preprodavci: Poslovni subjekti koji preprodaju domene od registrara krajnjim korisnicima.

Registranti: Krajnji korisnici, bilo pojedinci ili firme, koji registruju domen.

ICANN je svjetska organizacija koja kontroliše saradnju između registara i registrara. Njen posao je da sistem domena na internetu bude siguran i stabilan, upravljajući posebnim identifikatorima koji pomažu računarima da se pronađu i povežu.

Više saznajte na ICANN sajtu.

DNS (sistem internet domena) je mreža servera koja prevodi imena domena u IP adrese, omogućavajući korisnicima da lako pristupe veb sajtovima. Možeš ga zamisliti kao telefonski imenik interneta – svaki uređaj povezan na internet ima svoju jedinstvenu numeričku IP adresu, ali zahvaljujući DNS-u, ne moraš da pamtiš duge nizove brojeva. Umjesto da ukucaš 50.63.201.97, dovoljno je da u pretraživač uneseš domain.me.

IP adresa je jedinstveni niz brojeva dodeljen svakom uređaju koji je povezan na internet. Zahvaljujući IP adresama, uređaji mogu međusobno da komuniciraju. Kada u pretraživač uneseš ime nekog domena, to ime se prevodi u IP adresu pomoću DNS sistema kako bi se uspostavila veza sa odgovarajućim serverom.

Jedna IP adresa može biti povezana sa više različitih domena i poddomena. Time upravlja autoritativni DNS server, koji usmjerava sve povezane nazive ka istoj IP adresi radi pravilnog povezivanja.

Najlakši način da ovo objasnimo je kroz primjer: lea.verou.me.

• Domen prvog nivoa (TLD): .ME – ekstenzija domena.
• Domen drugog nivoa (SLD): verou – glavni dio imena domena.
• Domen trećeg nivoa (poddomen): lea – podnivo domena drugog nivoa.

Na primjer, ako je Lea registrovala verou.me, ona može da kreira različite poddomene poput hersister.verou.me, što bi bio drugačiji domen trećeg nivoa od lea.verou.me.

Poddomen je dio većeg (osnovnog) domena. Na primjer, u adresi blog.yourwebsite.me:

• .ME je domen prvog nivoa (TLD).
• yourwebsite.me je domen drugog nivoa (SLD).
• blog.yourwebsite.me je domen trećeg nivoa, poznat i kao poddomen.

Poddomeni se često koriste za organizovanje sadržaja, odvajanje bloga ili prodavnice od glavnog sajta ili za kreiranje korisničkih profila. Iako su dio glavnog sajta, pretraživači ih tretiraju kao zasebne cjeline.

Iako je poddomen tehnički dio glavnog sajta, pretraživači ga tretiraju kao zasebnu jedinicu. Mnoge kompanije i pojedinci koriste subdomene iz različitih organizacionih razloga, uključujući:

1. Kreiranje sajtova po jeziku ili regionu – Umjesto složenog višejezičnog sajta, poddomeni mogu služiti različitim tržištima (npr. fr.yoursite.me za sadržaj na francuskom jeziku).

2. Razdvajanje bloga ili internet prodavnice od glavnog sajta – Ovo je korisno kada koristiš drugačiji CMS, želiš poseban dizajn ili kada se sadržaj znatno razlikuje od glavnog sajta (npr. shop.yoursite.me ili blog.yoursite.me).

3. Kreiranje posebne mobilne verzije sajta – Umesto responzivnog dizajna, neka preduzeća koriste adaptivni pristup, gdje poddomen (npr. m.yoursite.me) pruža posebno iskustvo za mobilne korisnike.

4. Upravljanje velikim brojem korisničkih profila – Ako dozvoljavaš korisnicima da kreiraju svoje poddomene (npr. korisnik.yoursite.me), imaj na umu da, ako jedan subdomen bude označen zbog fišinga, to može negativno uticati na glavni domen i ostale poddomene.

Poddirektorijum (ili podfolder) je dio URL strukture glavnog domena, dok je poddomen posebna sekcija domena koja funkcioniše nezavisno od glavnog domena.

Poddirektorijum: domen.me/blog (gdje je blog folder unutar glavnog sajta).

Poddomen: blog.domen.me (gdje blog funkcioniše kao posebna cjelina u okviru domena).

U svijetu SEO-a i dalje traje diskusija o tome koja struktura je bolja, jer obje opcije imaju svoje prednosti i mane.

Svaki uređaj povezan na internet ima jedinstvenu numeričku adresu, poznatu kao IP adresa (Internet protokol adresa). Kada u pretraživač uneseš ime domena, DNS (sistem imena domena) prevodi to ime u odgovarajuću IP adresu kako bi se uspostavila veza sa serverom.

Jedna IP adresa može biti povezana sa više domena i poddomena, i to zahvaljujući autoritativnom DNS serveru, koji omogućava da se različita imena domena mapiraju na istu IP adresu. Kada se DNS pravilno podesi, svi zahtjevi ka tim domenima biće usmjereni na isto odredište.

Sistem imena domena (DNS) je organizovan u različite nivoe:

Domeni najvišeg nivoa (Top-Level Domains – TLD) – najviši nivo u hijerarhiji domena i obuhvata:

Državni kod TLD (ccTLDs): Dvoslovne ekstenzije dodijeljene zemljama ili regionima (npr. .me za Crnu Goru, .de za Njemačku, .cn za Kinu).

Generički TLD (gTLDs): Uobičajene ekstenzije koje nisu vezane za određenu zemlju (npr. .com, .net, .org).

Internacionalizovani domeni sa kodom zemlje (IDN ccTLDs): Domeni za zemlje koji koriste pisma osim latiničnog, kao što su kineski, arapski ili ćirilični.

Nivoi domena:

• Domen prvog nivoa – sam TLD (npr. .me).
• Domen drugog nivoa – ime koje bira vlasnik domena (npr. yourname.me).
• Domen trećeg nivoa i niži – dodatni slojevi unutar domena (npr. blog.yourname.me).

Životni ciklus domena: Tipični gTLD prati strukturirani životni ciklus.

.ME domen je savršen za lične sajtove, onlajn biografije, blogove, portfolije ili čak porodične email adrese – pomaže ti da napraviš razliku na internetu! Ali .ME nije samo za pojedince; mnogi startapi i firme ga koriste da stvore upečatljiv i onlajn identitet koji se lako pamti. Veliki brendovi poput Meta, PayPal i Vogue koriste .ME domen.

Domen koji nije internacionalizovani domen (IDN) može sadržati samo ASCII alfanumeričke znakove (slova i brojeve) i crtice (-). Svi ostali karakteri nisu dozvoljeni.

Međutim, .ME domen podržava i obične ASCII domene i internacionalizovane domene (IDN), što znači da možeš koristiti i karaktere iz drugih pisama, kao što su ćirilica, latinica sa dijakritičkim znacima i drugi specijalni znakovi iz različitih jezika.

Domen može imati do 63 znaka u svom imenu, ne računajući tačku i ekstenziju. Na primjer, domen me.me ima ukupno pet znakova, iako ga neki smatraju dvokarakternim domenom.

Za cijeli URL maksimalna dužina je 253 znaka.

Registruj kratak i jednostavan domen: Iako dužina direktno ne utiče na SEO, kratko ime koje se lako pamti jednostavnije je za kucanje (i pamćenje). Ciljaj na 15 znakova ili manje.

Izbjegavaj crtice: Crtice mogu učiniti da tvoj domen izgleda kao spam i otežavaju njegovo pamćenje. Najbolje koristiti jednu ili nijednu.

Nemoj koristiti brojeve: Brojevi mogu zbuniti, posebno kada se izgovaraju naglas. Drži se slova radi jasnije komunikacije.

Uradi „radio test“: Zamisli da tvoj domen treba da bude izgovoren na radiju – da li bi slušaoci znali tačno kako se piše? Izbjegavaj riječi koje zvuče slično ili zbunjujuće simbole.

Ne, domen je samo adresa koja vodi do tvog veb-sajta. Ipak, mnogi registrari domena nude dodatne usluge kao što su alati za pravljenje sajta, hosting i druge opcije koje ti pomažu da brzo i lako pokreneš svoj sajt.

Optimizacija za pretraživače (SEO) predstavlja skup tehnika koje se koriste kako bi se sajt bolje rangirao na stranici rezultata pretrage i tako privukao što više posjetilaca.

Prije nego što izabereš savršen naziv domena, važno je razumjeti ulogu ključnih riječi u domenima. Prema našem istraživanju, personalizovani domeni sve više dobijaju na značaju: 72% ispitanika smatra da su veoma važni za profesionalni uspjeh.

Ako možeš da uključiš ključne riječi zajedno sa svojim brendom – to je sjajno. Međutim, nemoj forsirati ključne riječi na štetu brenda jer to nije isplativo.

Ako želiš da podigneš svoj rang na stranici rezultata, neophodno je da naučiš osnove SEO-a. Sve što ti treba možeš pronaći u našem besplatnom eBook-u:
https://domain.me/ebook-secrets-better-rankings-seo-domains/

URL je puna veb adresa koja vodi do određenog resursa na internetu, poput veb stranice, slike ili videa. Domen je samo jedan dio URL-a.

Na primjer:

URL: https://domen.me/blog/
Domen: domen.me

URL se sastoji od više dijelova:

Protokol (https://) – Definiše način prenosa podataka (HTTP ili HTTPS, pri čemu “S” označava sigurnu vezu).
Domen (domen.me) – Osnovna adresa veb-sajta.
Putanja (/blog/) – Određuje specifičnu stranicu ili resurs na sajtu.

Korištenjem HTTPS protokola osigurava se enkripcija i sigurnost, što je posebno važno za sajtove koji rukovode osjetljivim podacima korisnika.

Ako ne obnoviš domen, on ističe i na kraju postaje ponovo dostupan za registraciju.

Kod .ME domena, nakon isteka domen se automatski može obnoviti ako registrar kod kojeg je registrovan omogućava automatsku obnovu, i registrant može nastaviti da ga koristi nakon što plati naknadu za obnovu.

Ako registrant ne obnovi domen, .ME domen ulazi u period povrata obrisanog domena od 30 dana (redemption grace period). Tokom tog perioda registrant može da otkupi domen, ali po višoj cijeni koju određuje registrar.

Ako domen nije vraćen u tom periodu, ulazi u dodatni period od 5 dana u kojem se ne mogu vršiti nikakve izmjene na domenu.

Nakon isteka oba perioda, domen postaje slobodan i može ga registrovati bilo ko.

Brendirani (personalizovani) skraćeni linkovi čine tvoje URL adrese profesionalnim i pouzdanim jer koriste tvoj sopstveni domen umjesto generičkih skraćivača. To je sjajan alat za lični brending jer publika odmah prepoznaje izvor linka.

Evo kako da postaviš svoj brendirani skraćeni domen koristeći Owly, Bitly ili Rebrandly:

1. Izaberi i registruj svoj domen – Prvi korak je da imaš sopstveni domen (npr. mojdomen.me). Umjesto linka poput bit.ly/odlican-tekst, tvoj će izgledati ovako: mojdomen.me/odlican-tekst.
2. Poveži domen sa Bitly, Owly ili Rebrandly servisom – Prijavi se ili otvori nalog na servisu koji koristiš (Bitly, Rebrandly ili Owly), zatim idi na Settings > Custom Domains i slijedi korake da dodaš svoj domen. Platforma će ti dati specifična DNS podešavanja koja trebaš unijeti kod svog registrara.
3. Verifikuj domen – Ažuriranje DNS-a može potrajati do 48 sati. Kada se sve propagira, spreman/na si da kreiraš svoje brendirane linkove sa ličnim .ME domenom!

Za najnovije instrukcije, pogledaj zvanično Bitly uputstvo: Bitly Branded Short Domains Setup.

Imati lični sajt nije samo preventiva – to ti može donijeti i brojne benefite. Čak 50% vlasnika ličnih sajtova izjavilo je da su zahvaljujući sajtu dobili ponudu za novi posao, a više od polovine da su privukli nove klijente.

Lični sajt ti može pomoći i da izgradiš imidž stručnjaka u svojoj oblasti (53%) i da se povežeš sa zajednicom istomišljenika (52%). Da ti olakšamo – danas postoje brojni besplatni i povoljni servisi uz koje lični sajt možeš napraviti za samo nekoliko klikova i par sekundi. Neki od njih su:

• https://about.me/
• https://www.wix.com/

Postoji mnogo BESPLATNIH servisa koji ti omogućavaju da svoj lični sajt napraviš za samo nekoliko klikova i par sekundi. Neki od njih su:

• about.me – ako ti treba jednostavna landing stranica https://about.me/
• wix.com – nudi sve što ti je potrebno za kreiranje upečatljivog sajta. https://www.wix.com/

Otkrij još više besplatnih servisa za pravljenje ličnog sajta ovdje https://domain.me/dont-know-build-personal-website-no-longer-valid-excuse/

Kada ukucaš ime sajta koji želiš da posjetiš, to ime mora da se prevede u broj – odnosno IP adresu – kako bi se uspostavila veza. Sistem koji to omogućava zove se Domain Name System (DNS), poznat i kao telefonski imenik Interneta, jer računare usmjerava na tačnu lokaciju sajta i pokazuje gdje da šalju zahtjeve i preuzimaju informacije.

U julu 2008. godine, CERT Coordination Center je objavio da je pronađena ozbiljna ranjivost u DNS protokolu. Kao rješenje za ovu ranjivost predložen je DNSSEC. DNSSEC je tehnologija razvijena da pruži kriptografsku potvrdu za rezultate koje DNS pruža. Ona štiti internet zajednicu tako što digitalno potpisuje podatke, čime korisnici mogu biti sigurni da su podaci validni.

DNSSEC koristi javnu ključnu kriptografiju za digitalno potpisivanje autoritativnih zona i potvrdu njihove destinacije. To znači da, na primjer, odgovor sa root servera na pitanje gdje se nalazi .ME nejm servera (name servera) uključuje potpisni ključ od .ME nejm servera, čime se garantuje sigurnost i validnost podataka.

WHOIS privatnost je usluga zaštite koju nude većina registrara domena i nezavisnih provajdera.

Transfer protokoli su skup pravila koja se koriste za prenos fajlova između servera i klijenta u računarskoj mreži. Zbog raznolikosti današnjih mreža, koristi se veliki broj različitih, složenih protokola, jer ne postoji univerzalni skup pravila koji bi kontrolisao i upravljao svim vrstama prenosa podataka.

Danas se najčešće koristi FTP (protokol za transfer fajlova) za preuzimanje fajlova, što znači prenos fajla sa jednog računara na drugi. U većini slučajeva, nećeš ni znati tačnu lokaciju računara sa kojeg preuzimaš fajlove. Računar koji prima FTP konekciju naziva se FTP sajt (ili FTP server). On je kao velika biblioteka fajlova, gdje ovlašćena osoba može da ih organizuje po želji, zaštiti ih lozinkom (zahtijeva korisnički ID i šifru) ili učini dostupnim javnosti (npr. unosom email adrese kao korisničkog imena).

Korišćenjem FTP programa (kao što je WS_FTP) možeš raditi razne stvari, na primjer:

• Objavljivati veb sajt.
• Učitavati i preuzimati medijske fajlove.
• Dodavati slike na onlajn aukcije.

SSL sertifikati su mali fajlovi podataka koji digitalno povezuju kriptografski ključ sa određenim veb-sajtom. Kada se instaliraju na veb-server, aktiviraju zaključavanje (ikonu katanca) i https protokol, što omogućava sigurnu vezu između veb-servera i pretraživača.

Postoji nekoliko tipova SSL sertifikata:

• Single Domain – može da zaštiti samo jedan domen.
• Multi Domain – može da zaštiti više domena, i nešto je tehnički zahtijevniji.
• Wildcard – može da zaštiti praktično sve poddomene određenog domena.

Cijena SSL sertifikata se kreće od oko 40€ pa čak i preko 1000€, u zavisnosti od tipa sertifikata i drugih faktora. Za većinu sajtova i blogova, povoljnije opcije su najpraktičnije. Postoji i besplatna alternativa – Let’s Encrypt. Na zajedničkim hosting okruženjima podrška za Let’s Encrypt može biti ograničena, ali vrijedi pitati tvog hosting provajdera da li je podržavaju ili možeš pogledati listu provajdera koji garantuju podršku za Let’s Encrypt. Ako koristiš cPanel i imaš instaliran AutoSSL dodatak, možeš tamo lako instalirati Let’s Encrypt sertifikat.

Naravno, uvijek možeš izabrati tradicionalne autoritete za sertifikate, u zavisnosti od svojih potreba. Oni imaju neke prednosti, kao što su bolja podrška i duži period važenja sertifikata.

Registrari su odgovorni za obezbijeđivanje SSL alata kompatibilnog sa jezikom programiranja i platformom njihovog klijentskog sistema. Minimalni zahtijev je da alat mora da podržava SSL verziju 3.

Za C, C++ ili Perl okruženja:

• OpenSSL je optimalno open-source SSL riješenje.

Za Java okruženja:

• Sun-ov Java Secure Socket Extension.
• SSLava od Phaos Technology.
• SSLava je takođe alat koji se koristi za razvoj SRS sistema.

Nažalost, to nije moguće.

Registrovanje domena sa zaštićenim žigom u cilju zloupotrebe je čin registracije ili korišćenja domena sa namjerom da se profitira na ugledu i dobroj volji tuđeg žiga (trademark). Najčešće se radi o praksi registrovanja domena koji sadrže imena već postojećih poznatih kompanija i iskorišćavanju uspjeha drugih.

Ako ste žrtva registrovanja domena sa zaštićenim žigom u cilju zloupotrebe, imate dvije opcije:

Za građane SAD: postoji saveznički zakon poznat kao Anticybersquatting Consumer Protection Act (ACPA) koji vam omogućava da podnesete tužbu.

Za građane van SAD: možete koristiti međunarodni arbitražni sistem ICANN-a. Ovaj postupak je obično kraći i nećete morati da angažujete advokata.

Za više detalja, posjetite: „Ultimate Guide to Domain Safety“.

Krađa registrovanog domena je sajber-krivično djelo koje podrazumijeva neovlašćenu promjenu registracije određenog domena, sa ciljem zloupotrebe. Sve što napadaču treba da bi stekao potpunu kontrolu nad tvojim domenom jeste tvoj nalog i lozinka. Raznim tehnikama (npr. fišing, socijalni inženjering) napadač može doći do tvog naloga za domen i koristiti ga za slanje spama, distribuciju malvera, krađu novca (npr. u slučaju e-trgovine), i naravno – za pravljenje bilo kakvih željenih promjena. Obično napadač vrši krađu identiteta i lažno se predstavlja kao pravi vlasnik domena kako bi ubijedio registrara da promjeni ovlašćenja, odnosno statusne kodove. Ipak, postoje načini da spriječite krađu domena. Pročitajte ovaj blog post za više informacija.

DNS lažiranje je oblik otmice domena kojim se korisnici preusmjeravaju na potencijalno zlonamjerne veb stranice. Na primjer, domena treće strane može biti korišćena u e-mail poruci kako bi se lažno predstavila kao da dolazi od nekog drugog.

Ova tehnika se najčešće koristi u oglašavanju, gdje nepošteni izdavači, oglasne mreže ili platforme prikrivaju stvarno porijeklo svog saobraćaja kako bi izgledalo da dolazi sa legitimnih sajtova.

Registrovanje domena sa zaštićenim žigom u cilju zloupotrebe i krađa domena su ozbiljne prijetnje tvojoj online prisutnosti i reputaciji. Evo kako da se zaštitiš i šta da radiš ako postaneš žrtva.

Šta je registrovanje domena sa zaštićenim žigom u cilju zloupotrebe?
To je registracija ili korišćenje domena sa zlonamjernom namjerom, obično da bi se profitiralo od tuđe prepoznatljivosti ili zaštićenog imena. Na primjer, neko može registrovati domen koji liči na tvoje ime ili ime tvog brenda i pokušati da ga proda nazad za veliku sumu novca.

Ako si žrtva:
Građani SAD-a mogu pokrenuti tužbu prema Anticybersquatting Consumer Protection Act (ACPA).

Međunarodni korisnici mogu koristiti ICANN-ovu arbitražu, koja je brža i ne zahtijeva advokata.

Kako da spriječiš registrovanje domena sa zaštićenim žigom u cilju zloupotrebe:

• Registruj svoju robnu marku (trademark).
• Registruj domen na svoje ime (ti si zvanični vlasnik).
• Registruj različite ekstenzije domena (npr. .me, .com, .net) kako bi spriječio druge da ih iskoriste.

Šta je krađa domena?
To je neovlašćeno preuzimanje kontrole nad domenom, često kroz hakovanje email naloga ili izmjene registracionih podataka. Cilj je obično zloupotreba reputacije ili preusmjeravanje saobraćaja.

Kako da spriječiš krađu domena:

• Zaštiti svoj email nalog (snažne lozinke, dvofaktorska autentifikacija).
• Izaberi registrara koji nudi dodatne bezbjednosne mjere (npr. call-back autentifikaciju, domain lock, itd).
• Prati saobraćaj na svom sajtu – iznenadne promjene mogu biti znak da nešto nije u redu.
• Zaključaj status svog domena (domain status lock): to je osnovna mjera zaštite koja sprečava neovlašćene izmjene.

Rebrendiranje ili prelazak na novi domen može biti uzbudljiva prilika za tvoj biznis, ali bez detaljnog plana – lako se može pretvoriti u ozbiljan izazov. Evo pregleda prednosti i mana rebrendiranja koje ti mogu pomoći da odlučiš da li je to pravi korak za tebe.

Prednosti rebrendiranja:

• Poboljšanje pozicije brenda na tržištu
• Veća prepoznatljivost među korisnicima
• Privlačenje novih klijenata
• Jača angažovanost publike
• Savremeniji vizuelni identitet i dizajn
• Postavljanje novih poslovnih ciljeva
• Viša percepcija vrijednosti brenda
• Veliko iskustvo i proces učenja

Mane rebrendiranja:

• Rizik gubitka lojalnih korisnika
• Zbunjenost među zaposlenima
• Komplikovan proces migracije domena
• Potencijalno veći troškovi
• Nesigurnost i iscrpljivanje resursa
• Pad prepoznatljivosti brenda
• Privremeni pad u rezultatima pretrage (SEO)

U .ME timu podržavamo kompanije koje se odluče na rebrendiranje – jer ponekad je to najbolji način da “osvježiš” svoj identitet i pokreneš novu fazu rasta.

Promjena domena može privremeno uticati na tvoj SEO rejting i broj posjeta sajtu. Ipak, ako pažljivo ispratiš sve korake u migraciji, taj uticaj može biti minimalan i oporavak veoma brz.

Koraci za bezbjedan prelazak na novi domen:

1. Izaberi pravi domen – neka bude u skladu s tvojim brendom i ciljevima.
2. Postavi 301 redirekcije – sve stare URL adrese usmjeri na odgovarajuće nove, kako bi zadržao SEO vrijednost.
3. Ažuriraj interne i eksterne linkove – ispravi sve veze koje vode ka starom sajtu.
4. Ažuriraj sitemap – pomozi pretraživačima da lakše indeksiraju novi domen.
5. Prati promjene u saobraćaju i rejtingu – koristi Google Search Console i analitiku.
6. Obavijesti Google da si promijenio/la domen.

Ako pravilno izvedeš migraciju, možeš zadržati većinu svoje SEO snage i publike.

Prije nego što započneš migraciju sajta na novi domen, važno je da postaviš 301 redirekciju. To je trajno preusmjeravanje koje govori i posjetiocima i pretraživačima da se tvoj sajt trajno preselio na novu adresu. Na taj način izbjegavaš „404 – stranica nije pronađena“ greške i zadržavaš do 99% rejting snage sa starog domena.

Migracija domena je kao selidba – pravi je trenutak da se riješiš stvari koje ti više ne koriste. U online svijetu, to znači da trebaš provjeriti da li postoje loši linkovi sa sumnjivih sajtova koji vode ka tvom sajtu i da ih ukloniš.

Koraci koje trebaš pratiti:

• Iskeniraj svoj sajt i napravi spisak svih internih stranica i već postojećih redirekcija.
• Provjeri greške u skeniranju (koristi Google Search Console).
• Otkrij koji su tvoji najlinkovaniji sadržaji (takođe pomoću Google Search Console).
• Provjeri broj indeksiranih stranica.
• Napravi listu spoljašnjih linkova koji vode ka tvom sajtu.
• Sredi svoj sitemap.

Sitemap je fajl koji Google-u i drugim pretraživačima daje informacije o strukturi tvog sajta (obično hijerarhijski organizovanoj), čime im olakšava da ga pravilno indeksiraju. Iako svi sajtovi nemaju sitemap, ako planiraš migraciju domena – ovo je ključni korak za glatku tranziciju.

Dodatne prednosti sitemap-a:

• Povećava šansu da više sadržaja sa tvog sajta bude indeksirano (posebno ako je sajt obiman).
• Ako unutrašnje linkovanje nije idealno, sitemap pomaže tako što jasno navodi sve važne stranice.
• Pruža dodatne informacije Google-u, iako to ne garantuje da će sve biti pregledano i indeksirano.

Da, promjena nejm-servera može uticati na tvoje mejl adrese. Nejm-serveri čuvaju zapise za razne servise, uključujući A zapise za veb sajt, MX zapise za e-mail i druge. Kada zamijeniš nejm-servere, moraš da se pobrineš da svi relevantni zapisi – posebno MX zapisi za e-mail – budu ispravno preneseni.

Neki registrari nude automatski prenos zapisa, ali je najbolje da se konsultuješ sa svojim registrarom kako bi bio siguran/na da je sve pravilno podešeno.

Većina hosting provajdera nudi jednostavnu opciju za postavljanje preusmjeravanja domena direktno iz kontrolnog panela. Obično je dovoljno da u polje za preusmjeravanje uneseš novi naziv domena u okviru kontrolnog panela starog domena.

Ako ne možeš da pronađeš ovu opciju, preporučujemo da se obratiš svom hosting provajderu za dodatnu pomoć.

Da bi registrovao/la domen, potrebno je da posjetiš sajt registrara ili preprodavaca (.ME domena). Za .ME postoji preko 330 registara i hiljade preprodavaca.

Prvi korak je da provjeriš da li je željeni domen slobodan – to možeš uraditi na sajtu domen.me. Ako je domen dostupan, možeš nastaviti sa procesom registracije.

.ME domen možeš registrovati preko bilo kojeg od više od 330 akreditovanih registara.
Istraži svoje opcije ovdje.

Izbor registrara zavisi od tvojih potreba i prioriteta. .ME domeni se mogu registrovati kod više od 330 akreditovanih registara, a evo nekoliko ključnih stvari na koje treba obratiti pažnju:

1. Ugovor i cijene:

• Provjeri na koji period se domen registruje (najčešće 1+ godina) i koliki su troškovi obnove.
• Obrati pažnju na moguće skrivene troškove.

2. Privatnost i bezbjednost:

• Provjeri da li registrar nudi WHOIS zaštitu privatnosti kako bi tvoji lični podaci ostali sakriveni.
• Informiši se o bezbjednosnim politikama koje registrar primjenjuje.

3. Transfer domena:

• Neki registrari naplaćuju naknadu za transfer ili imaju ograničenja. Ako planiraš eventualni prelazak kod drugog registrara, biraj onog koji omogućava fleksibilnost.

4. Dodatne usluge:

• Ako ti trebaju hosting, SSL sertifikati, imejl adrese ili alatke za izradu sajta, pogledaj da li registrar to nudi kao dodatak.

5. Korisnička podrška:

• Pouzdana i dostupna podrška je ključna u slučaju tehničkih problema ili nedostupnosti sajta.

Pretraži listu .ME akreditovanih registara i pronađi onog koji ti najviše odgovara.

Status kodovi domena su lako čitljive informacije koje pokazuju tačno stanje tvog domena. Možeš ih posmatrati kao „dijagnozu zdravlja“ domena – pomažu ti da otkriješ da li je sve u redu ili da li postoje bezbjednosni problemi (npr. da li je tvoj domen zaštićen od neovlašćenih transfera ili izmjena). Takođe te obavještavaju o svim akcijama koje su u toku, mogućim razlozima zašto tvoj domen ne funkcioniše, o datumu isteka registracije i slično.

Domeni se ne kupuju trajno, već se registruju na određeni vremenski period. Godišnja naknada za registraciju funkcioniše kao pretplata koja omogućava da tvoj domen ostane aktivan i rezervisan samo za tebe. Ako ne obnoviš registraciju, domen može isteći i postati dostupan drugima za registraciju.

Ako je domen koji želiš već registrovan, možeš pokušati da kontaktiraš trenutnog vlasnika (ako su kontakt podaci dostupni) i raspitaš se o mogućnosti preuzimanja ili transfera domena. U suprotnom, druga opcija je da sačekaš da trenutni vlasnik ne produži registraciju, nakon čega bi domen mogao ponovo da postane dostupan.

Postoji više servisa koji nude procjenu vrijednosti domena. Ipak, vrijednost domena je veoma subjektivna kategorija i u suštini zavisi samo od onoga što prodavac traži i koliko je kupac spreman da plati.

WHOIS je protokol za upit i odgovor koji se koristi za pretraživanje baza podataka u kojima se čuvaju podaci o registrovanim korisnicima ili nosiocima imena domena.

Da, mogu, osim ako ne koristiš WHOIS zaštitu privatnosti ili proxy uslugu koju nudi tvoj registrar. Bez zaštite privatnosti, podaci registranta mogu biti javno dostupni u WHOIS zapisima.

Rut serveri su autoritativni serverski sistemi koji opslužuju DNS rut zonu. Postoji mreža od stotine rut servera širom svijeta. Rut serveri sadrže informacije koje čine rut zonu, odnosno globalnu listu domena najvišeg nivoa (top-level domena).

Rut zona sadrži:

• generički domeni najvišeg nivoa – kao što su .com, .net, i .org
• kodove domena najvišeg nivoa po zemljama – dvocifrene oznake za svaku zemlju, kao što su .ME za Crnu Goru ili .NO za Norvešku
• internacionalizovani domeni najvišeg nivoa – obično ekvivalenti kodova domena najvišeg nivoa po zemljama, napisani lokalnim pismima i karakterima.

Za svaki od tih domena najvišeg nivoa, rut zona sadrži numeričke adrese nejm servera (“name servers”) koji upravljaju sadržajem tog domena, a rut serveri odgovaraju ovim adresama kada se upitaju za određeni domen najvišeg nivoa.

Ako koristiš cPanel za upravljanje DNS-om, prati ove korake:

• Prijavi se na svoj cPanel nalog (najčešće je link yourdomain.me/cPanel)
• Klikni na ikonu Zone Editor koja se nalazi ispod sekcije Domain
• Klikni na link + A record da dodaš A zapis (isto važi i za CNAME i MX zapise, a za dodatne zapise klikni na dugme Manage)
• U polje Name unesi ime domena, a u polje Address unesi IP adresu (proces je sličan i za ostale zapise).

Authorization code, poznat i kao EPP kod, je jedinstveni identifikator potreban za transfer tvog domena od jednog registrara do drugog. Ovaj kod možeš dobiti od svog trenutnog registrara, obično putem podešavanja naloga ili kontaktiranjem njihove korisničke podrške.